DESTINACIJE
DESTINACIJE
DESTINACIJE: DUBROVNIK
DUBROVNIK - Na južnom dijelu luka koji oblikuje Hrvatsko tlo, smjeÅ¡ten na tankoj liniji izmeÄ‘u visokih brežuljaka i tiÅ¡ine Jadranskog mora leži bijeli kameni grad: Dubrovnik. Njegovi visoki zidovi i utvrde ponosno stoje Iznad bistrog plavog mora razmeÄući se prema bujno zelenom otoku Lokrum udaljenom samo stotinjak metara od zidina. Starinski izgled i bajkovita pojava nikada vas ne napuÅ¡taju dok lutate drevnim gradom, to je razlog zaÅ¡to je Dubrovnik grad svjetske baÅ¡tine. Kroz njegovu turbulentnu povijest, mnoge države i pomorske sile su dolazile u sukob u ovoj regiji. Na takvoj granici, mali grad Dubrovnik je uspio ostvariti potpunu neovisnost temeljenu na politiÄkoj domiÅ¡ljatosti, tako da je DubrovaÄka republika ostala neutralna, nezavisna država kroz stoljeća. Brojeći samo oko 30 000 stanovnika Dubrovnik je kulturno i druÅ¡tveno srediÅ¡te regije, DubrovaÄko-Neretvanske županije i najpoznatiji Hrvatski grad. Topla, južna klima, prostrano plavo nebo, smaragdno zeleno i tamno plavo kristalno Äisto more dotiÄe stjenovitu obalu i preljeva se u brojne uvale i zaljeve, te na pjeÅ¡Äane plaže i strme litice ukraÅ¡ene sa bogatom mediteranskom i suptropskom vegetacijom. Pod utjecajem blage mediteranske klime, Dubrovnik je okupan u moru sunca, cvata i zrelog voća stabala naranÄe i limuna koja rastu u mnogim dvoriÅ¡tima, parkovima i gradskim zelenim povrÅ¡inama Äak i u zimskim mjesecima. Kroz stoljeća Dubrovnik se uvijek oslanjao na more, pa nije iznenaÄ‘enje da je ribarstvo, moreplovstvo i morska kuhinja kljuÄni dio lokalne kulture.
.jpg)
CAVTAT – AntiÄki ostatci, renesansna mjesta i vile Äine povijesnu jezgru Cavtata, grada južno od Dubrovnika. Stoljećima njegova gradnja je bila vezana uz naÄela skladnosti s Dubrovnikom. Svaki povijesni period je bio obilježen radom nekog poznatog majstora. Kulturna i povijesna priÄa njegovih jedinstvenih prirodnih ljepota može biti ispriÄana nebrojeno puta. To je grad prekrasnih plaža i luksuznih hotela zajedno sa tradicionalnim naÄinom života i obiÄajima koji vam pruža dobrodoÅ¡licu. Grad je bio GrÄka kolonija, a kasnije pod Rimskom vladavinom vrlo važno naselje u regiji. Nakon invazije Hrvata na ovo podruÄje Dubrovnik je postao glavni grad, a Cavtat drugo najvažnije mjesto. Veza izmeÄ‘u Cavtata i Dubrovnika seže iz dana DubrovaÄke republike, te dijele svoju sudbinu od tada. U blizini Dubrovnika, sa mediteranskom klimom obilne vegetacije, Cavtat se razvio u kulturno, druÅ¡tveno i turistiÄko srediÅ¡te Konavla. Grad Cavtat nudi tako puno svojim posjetiteljima: prekrasan mediteranski krajolik, kristalno bistro more, bogatu kulturnu i povijesnu baÅ¡tinu, svoju lokaciju izmeÄ‘u Dubrovnika i prelijepog konavaoskog podruÄja, i sa svim tim Cavtat je jedna od najatraktivnijih destnacija na jadranu.
KORÄŒULA – Otok KorÄula ima jako lijepu poziciju na PeljeÅ¡kom kanalu. Sveukupna otoÄna obala je duga 182 km sa 195 netaknutih uvala i zaljeva, te Äini KorÄulanski arhipelag sa joÅ¡ 48 otoÄića. TakoÄ‘er je poznata zbog svoje izvanredne kulturne i povijesne baÅ¡tine i duge tradicije u
moreplovstvu, brodogradnji i obradi kamena. To je rodno mjesto pustolova i moreplovca Marca Pola. Turizam ima dugogodiÅ¡nju tradiciju na ovome otoku. Kulturni dogaÄ‘aji "MoreÅ¡ka" i "Kumpanija" su postali svjetski poznati. MoreÅ¡ka se izvodi na KorÄuli od 15. stoljeća i Å¡panjolskog je porijekla. To je bitka izmeÄ‘u vojski Bijelog i Crnog Kralja, koji se bore za princezu otetu od strane Crnog Kralja. Poslije žestoke borbe maÄevima, u sedam borbenih figura i dramatiÄnom dijalogu Bijeli Kralj pobjeÄ‘uje i oslobaÄ‘a princezu. Borba je popraÄena vojnim marÅ¡em koji izvodi limena glazba. MoreÅ¡ka se izvodi svake godine 29. srpnja, zajedno sa proslavom Sv. Todora, ali i nekoliko puta tokom turistiÄke sezone. Gastronomska ponuda ukljuÄuje poznate riblje specijalitete i izvrsna lokalna vina (PoÅ¡ip, Rukatac, Grk, Plavac), po Äemu je KorÄula takoÄ‘er zvana "otok vina". Lokalna kuhinja je poznata i po tradicionalnim kolaÄima i slasticama kao Å¡to su "cukarini", "kroÅ¡tule" i "prikle".
ELAFITSKI OTOCI – Na zapadnoj strani Dubrovnika, u njegovoj neposrednoj blizini nalazi se najljepÅ¡i DubrovaÄki arhipelag zvan Elafiti, usko vezan sa Dubrovnikom i njegovom proÅ¡lošću. Otoci su jako lijepi i Äine se kao stalni Äuvari mora i obale, oduvijek su bili dom hrabrih kapetana i mornara DubrovaÄke Republike i danaÅ¡njeg Dubrovnika. Zovu se KoloÄep, Lopud, Å ipan, Jakljan i Olip. Otok KoloÄep je zeleni otok sa stogodiÅ¡njim borovima, nasadima maslina i sa vrtovima punim stabala naranÄe i limuna, lijepim plažama i otoÄnim velikim parkom. To je jedno od omiljenih izletiÅ¡ta graÄ‘ana Dubrovnika. Otok Lopud je okarakteriziran bujnom mediteranskom, subtropskom vegetacijom, prekrasnim parkovima i plažama, vrtovima naranÄi i limuna; to je jedan od turistiÄki najrazvijenijih otoka DubrovaÄkog podruÄja. Lopud je imao 30 crkvi u 16. stoljeću, velik broj ljetnih rezidencija, nekoliko samostana i puno viÅ¡e stanovnika nego danas. Najveći otok Elafita je Å ipan, sa tihim uvalama, plažama, zelenim Äempresima, brojnim starim zgradama, malim crkvama, ljetnikovcima Å¡to poznatih, Å¡to obiÄnih graÄ‘ana koji se prostiru na brežuljcima, sa dugom poviješću punom priÄa i legendi. To je jedan od dragulja DubrovaÄkog podruÄja. Otok Jakljan je maleni otok, prekriven Å¡umom, u neposrednoj blizini Å ipana.
PELJEÅ KI POLUOTOK – PeljeÅ¡ac je najveći poluotok u Dalmaciji i ako promatramo njegovu povijest postaje jasno da su sve velike civilizacije ostavile svoj trag u ovom kutku mediterana, te da se pod utjecajem toga razvila autentiÄna kultura. Mljetski kanal je južno od PeljeÅ¡ca, a PeljeÅ¡ki kanal je na zapadnoj strani. Nakon Istarskog poluotoka to je drugi najveći poluotok na Jadranu i ima mnoÅ¡tvo prirodnih zaljeva, najÄešće prekrivenih Å¡umom, sa obalom punom plaža, grebena i uvala. PeljeÅ¡ac je dug 65 km i povrÅ¡ine od 348 km2. Povezan je sa kopnom 1450 metara uskom Stonskom Prevlakom. Taj komad zemlje dijeli Mali Ston i Stonski kanal koji su ustvari zaljevi, ali su zvani kanali. Prevlaka je uglavnom pjeskovita, vjerojatno stvorena od morske sedimentacije, Å¡to bi znaÄilo da je PeljeÅ¡ac bio otok. Postoje plodne doline i stjenoviti brežuljci na PeljeÅ¡cu, od kojih je najviÅ¡i Sv. Ilija visok 961 m. PeljeÅ¡ac je okružen brojnim otocima i otoÄićima. Većina ih je sjeverno u zaljevima luka DraÄe i Brijesta. Klima je blaga mediteranska. PeljeÅ¡ac pripada DubrovaÄko-neretvanskoj županiji, s lokalnim centrima Orebić, Ston, Trpanj i Janjina. Oko 9000 ljudi nastanjuje poluotok. Glavne gospodarske grane su maslinarstvo, vinarstvo, ribarstvo i turizam. Jedna glavna cesta povezuje ga s kopnom. Trajekti plove iz: Trpanj - PloÄe, Orebić - KorÄula, Prapratno - Mljet.
MLJET NACIONALNI PARK - ...najljepÅ¡i i najzeleniji od svih Jadranskih otoka, jedan od najatraktivnijih i najinteresantnijih povijesno-kulturnih bisera Mediterana, godinu za godinom postaje popularniji meÄ‘u turistima cijeloga svijeta. Mljet je jedno od omiljenih mjesta zaljubljenih parova, zaljubljenika u prirodu i povijest, umjetnika i mnogih drugih. Za većinu ljudi Mljet je otok izgubljen na otvorenom moru, a otok je uistinu teÅ¡ko naći. Ali ne dopustite da ovaj krajolik, spominjan u priÄama o Odiseju i Sv. Pavlu, pa tako i Benediktinski redovnici i Sredozemna medvjedica, ostanu tajna za vas. Mljet je izdužen otok sa prosjeÄnom Å¡irinom od 3 km,
ug 37 km. To je otok velike raznolikosti i kontrasta, a Nacionalni park "Mljet" pokriva njegov sjeverno-zapadni dio povrÅ¡ine 5,375 ha zaÅ¡tićene zemlje i okolnog mora. To podruÄje je proglaÅ¡eno nacionalnim parkom i predstavlja prvi državni pokuÅ¡aj da se zaÅ¡titi izvorni ekosistem na Jadranu. Mljet je takoÄ‘er poznat po svojim slanim jezerima - Veliko i Malo Jezero koji su smjeÅ¡teni na sjeveru otoka. Na malom otoku u sredini Velikog Jezera nalazi se stari Benediktinski samostan. Danas, Mljet je okarakteriziran kao mirno naselje koje živi u potpunoj harmoniji sa prirodom. Bogata vegetacija otoka, posebno u predjelu nacionalnog parka, objaÅ¡njava zaÅ¡to je Mljet
poznat kao Zeleni otok. Osim Å¡uma, postoje i druga podruÄja bioloÅ¡kog interesa: pjeÅ¡Äane dine na obali, visoke, strme obalne litice, kao i litice u unutraÅ¡njosti, te vegetacija na grebenima. Mljetska fauna je posebice prijateljska zato jer nema otrovnih zmija zahvaljujući uvoÄ‘enju Indijskog mungosa koji su ih isrijebili. Ovaj otok je poznat po svom bijelom i crnom vinu, maslinama i kozjem siru. DanaÅ¡nji stanovnici uglavnom žive od poljoprivrede uzgajajući grožđe i masline, te od turizma koji je omogućio razvoj novih sela uz obalu.
LASTOVO PARK PRIRODE - MeÄ‘u srebrnim otocima u Jadranskom moru nalazi se Å¡umovito Lastovo, nevjerojatno lijep otok, koji se izvana Äini kao da je zaboravljen u proÅ¡losti, kad tamo u sjeni visokih maslina život buja od starogrÄkih vremena. Lastovo je prekrasan dalmatinski otok na jugu Hrvatske. PrivlaÄi brojne turiste sa svojim prirodnim ljepotama i kristalno Äistim morem. Rimljani su ga zvali "Carski otok". Prekrasne zgrade od bijelog kamena govore o njegovoj proÅ¡losti. Lastovo je oÄuvalo folklornu tradiciju karnevala - poklade - po kojem Lastovo slavi pomoć sv. Juraja u obrani od gusara. Zelene Å¡ume i 46 obraÄ‘enih dolina (većinom vinograda i maslina) prostiru se na preko 56 km². Lastovo je okruženo sa 46 manjih otoka i litica sa netaknutom prirodom i brojnim uvalama, pa je tako meÄ‘u deset Mediteranskih otoka sa oÄuvanim prirodnim ljepotama. Otok posjeduje sve osobine mediteranske klime: blage, vlažne zime i duga, topla, suha ljeta. Lastovo je poznato po svom vinu, u kojem su uživali Rimski vladari, a kako more okružuje otok, ono je najbogatije ribolovno podruÄje na Jadranu. Lastovo uistinu nudi veliÄanstvenu gastronomsku ponudu.
DUBROVNIK REGIJA
DUBROVNIK - Na južnom dijelu luka koji oblikuje Hrvatsko tlo, smjeÅ¡ten na tankoj liniji izmeÄ‘u visokih brežuljaka i tiÅ¡ine Jadranskog mora leži bijeli kameni grad: Dubrovnik. Njegovi visoki zidovi i utvrde ponosno stoje Iznad bistrog plavog mora razmeÄući se prema bujno zelenom otoku Lokrum udaljenom samo stotinjak metara od zidina. Starinski izgled i bajkovita pojava nikada vas ne napuÅ¡taju dok lutate drevnim gradom, to je razlog zaÅ¡to je Dubrovnik grad svjetske baÅ¡tine. Kroz njegovu turbulentnu povijest, mnoge države i pomorske sile su dolazile u sukob u ovoj regiji. Na takvoj granici, mali grad Dubrovnik je uspio ostvariti potpunu neovisnost temeljenu na politiÄkoj domiÅ¡ljatosti, tako da je DubrovaÄka republika ostala neutralna, nezavisna država kroz stoljeća. Brojeći samo oko 30 000 stanovnika Dubrovnik je kulturno i druÅ¡tveno srediÅ¡te regije, DubrovaÄko-Neretvanske županije i najpoznatiji Hrvatski grad. Topla, južna klima, prostrano plavo nebo, smaragdno zeleno i tamno plavo kristalno Äisto more dotiÄe stjenovitu obalu i preljeva se u brojne uvale i zaljeve, te na pjeÅ¡Äane plaže i strme litice ukraÅ¡ene sa bogatom mediteranskom i suptropskom vegetacijom. Pod utjecajem blage mediteranske klime, Dubrovnik je okupan u moru sunca, cvata i zrelog voća stabala naranÄe i limuna koja rastu u mnogim dvoriÅ¡tima, parkovima i gradskim zelenim povrÅ¡inama Äak i u zimskim mjesecima. Kroz stoljeća Dubrovnik se uvijek oslanjao na more, pa nije iznenaÄ‘enje da je ribarstvo, moreplovstvo i morska kuhinja kljuÄni dio lokalne kulture.
CAVTAT – AntiÄki ostatci, renesansna mjesta i vile Äine povijesnu jezgru Cavtata, grada južno od Dubrovnika. Stoljećima njegova gradnja je bila vezana uz naÄela skladnosti s Dubrovnikom. Svaki povijesni period je bio obilježen radom nekog poznatog majstora. Kulturna i povijesna priÄa njegovih jedinstvenih prirodnih ljepota može biti ispriÄana nebrojeno puta. To je grad prekrasnih plaža i luksuznih hotela zajedno sa tradicionalnim naÄinom života i obiÄajima koji vam pruža dobrodoÅ¡licu. Grad je bio GrÄka kolonija, a kasnije pod Rimskom vladavinom vrlo važno naselje u regiji. Nakon invazije Hrvata na ovo podruÄje Dubrovnik je postao glavni grad, a Cavtat drugo najvažnije mjesto. Veza izmeÄ‘u Cavtata i Dubrovnika seže iz dana DubrovaÄke republike, te dijele svoju sudbinu od tada. U blizini Dubrovnika, sa mediteranskom klimom obilne vegetacije, Cavtat se razvio u kulturno, druÅ¡tveno i turistiÄko srediÅ¡te Konavla. Grad Cavtat nudi tako puno svojim posjetiteljima: prekrasan mediteranski krajolik, kristalno bistro more, bogatu kulturnu i povijesnu baÅ¡tinu, svoju lokaciju izmeÄ‘u Dubrovnika i prelijepog konavaoskog podruÄja, i sa svim tim Cavtat je jedna od najatraktivnijih destnacija na jadranu. DUBROVAÄŒKI OTOCI
KORÄŒULA – Otok KorÄula ima jako lijepu poziciju na PeljeÅ¡kom kanalu. Sveukupna otoÄna obala je duga 182 km sa 195 netaknutih uvala i zaljeva, te Äini KorÄulanski arhipelag sa joÅ¡ 48 otoÄića. TakoÄ‘er je poznata zbog svoje izvanredne kulturne i povijesne baÅ¡tine i duge tradicije u
moreplovstvu, brodogradnji i obradi kamena. To je rodno mjesto pustolova i moreplovca Marca Pola. Turizam ima dugogodiÅ¡nju tradiciju na ovome otoku. Kulturni dogaÄ‘aji "MoreÅ¡ka" i "Kumpanija" su postali svjetski poznati. MoreÅ¡ka se izvodi na KorÄuli od 15. stoljeća i Å¡panjolskog je porijekla. To je bitka izmeÄ‘u vojski Bijelog i Crnog Kralja, koji se bore za princezu otetu od strane Crnog Kralja. Poslije žestoke borbe maÄevima, u sedam borbenih figura i dramatiÄnom dijalogu Bijeli Kralj pobjeÄ‘uje i oslobaÄ‘a princezu. Borba je popraÄena vojnim marÅ¡em koji izvodi limena glazba. MoreÅ¡ka se izvodi svake godine 29. srpnja, zajedno sa proslavom Sv. Todora, ali i nekoliko puta tokom turistiÄke sezone. Gastronomska ponuda ukljuÄuje poznate riblje specijalitete i izvrsna lokalna vina (PoÅ¡ip, Rukatac, Grk, Plavac), po Äemu je KorÄula takoÄ‘er zvana "otok vina". Lokalna kuhinja je poznata i po tradicionalnim kolaÄima i slasticama kao Å¡to su "cukarini", "kroÅ¡tule" i "prikle". ELAFITSKI OTOCI – Na zapadnoj strani Dubrovnika, u njegovoj neposrednoj blizini nalazi se najljepÅ¡i DubrovaÄki arhipelag zvan Elafiti, usko vezan sa Dubrovnikom i njegovom proÅ¡lošću. Otoci su jako lijepi i Äine se kao stalni Äuvari mora i obale, oduvijek su bili dom hrabrih kapetana i mornara DubrovaÄke Republike i danaÅ¡njeg Dubrovnika. Zovu se KoloÄep, Lopud, Å ipan, Jakljan i Olip. Otok KoloÄep je zeleni otok sa stogodiÅ¡njim borovima, nasadima maslina i sa vrtovima punim stabala naranÄe i limuna, lijepim plažama i otoÄnim velikim parkom. To je jedno od omiljenih izletiÅ¡ta graÄ‘ana Dubrovnika. Otok Lopud je okarakteriziran bujnom mediteranskom, subtropskom vegetacijom, prekrasnim parkovima i plažama, vrtovima naranÄi i limuna; to je jedan od turistiÄki najrazvijenijih otoka DubrovaÄkog podruÄja. Lopud je imao 30 crkvi u 16. stoljeću, velik broj ljetnih rezidencija, nekoliko samostana i puno viÅ¡e stanovnika nego danas. Najveći otok Elafita je Å ipan, sa tihim uvalama, plažama, zelenim Äempresima, brojnim starim zgradama, malim crkvama, ljetnikovcima Å¡to poznatih, Å¡to obiÄnih graÄ‘ana koji se prostiru na brežuljcima, sa dugom poviješću punom priÄa i legendi. To je jedan od dragulja DubrovaÄkog podruÄja. Otok Jakljan je maleni otok, prekriven Å¡umom, u neposrednoj blizini Å ipana. PELJEÅ KI POLUOTOK – PeljeÅ¡ac je najveći poluotok u Dalmaciji i ako promatramo njegovu povijest postaje jasno da su sve velike civilizacije ostavile svoj trag u ovom kutku mediterana, te da se pod utjecajem toga razvila autentiÄna kultura. Mljetski kanal je južno od PeljeÅ¡ca, a PeljeÅ¡ki kanal je na zapadnoj strani. Nakon Istarskog poluotoka to je drugi najveći poluotok na Jadranu i ima mnoÅ¡tvo prirodnih zaljeva, najÄešće prekrivenih Å¡umom, sa obalom punom plaža, grebena i uvala. PeljeÅ¡ac je dug 65 km i povrÅ¡ine od 348 km2. Povezan je sa kopnom 1450 metara uskom Stonskom Prevlakom. Taj komad zemlje dijeli Mali Ston i Stonski kanal koji su ustvari zaljevi, ali su zvani kanali. Prevlaka je uglavnom pjeskovita, vjerojatno stvorena od morske sedimentacije, Å¡to bi znaÄilo da je PeljeÅ¡ac bio otok. Postoje plodne doline i stjenoviti brežuljci na PeljeÅ¡cu, od kojih je najviÅ¡i Sv. Ilija visok 961 m. PeljeÅ¡ac je okružen brojnim otocima i otoÄićima. Većina ih je sjeverno u zaljevima luka DraÄe i Brijesta. Klima je blaga mediteranska. PeljeÅ¡ac pripada DubrovaÄko-neretvanskoj županiji, s lokalnim centrima Orebić, Ston, Trpanj i Janjina. Oko 9000 ljudi nastanjuje poluotok. Glavne gospodarske grane su maslinarstvo, vinarstvo, ribarstvo i turizam. Jedna glavna cesta povezuje ga s kopnom. Trajekti plove iz: Trpanj - PloÄe, Orebić - KorÄula, Prapratno - Mljet. NACIONALNI PARKOVI U DUBROVAÄŒKOJ REGIJI
MLJET NACIONALNI PARK - ...najljepÅ¡i i najzeleniji od svih Jadranskih otoka, jedan od najatraktivnijih i najinteresantnijih povijesno-kulturnih bisera Mediterana, godinu za godinom postaje popularniji meÄ‘u turistima cijeloga svijeta. Mljet je jedno od omiljenih mjesta zaljubljenih parova, zaljubljenika u prirodu i povijest, umjetnika i mnogih drugih. Za većinu ljudi Mljet je otok izgubljen na otvorenom moru, a otok je uistinu teÅ¡ko naći. Ali ne dopustite da ovaj krajolik, spominjan u priÄama o Odiseju i Sv. Pavlu, pa tako i Benediktinski redovnici i Sredozemna medvjedica, ostanu tajna za vas. Mljet je izdužen otok sa prosjeÄnom Å¡irinom od 3 km,
ug 37 km. To je otok velike raznolikosti i kontrasta, a Nacionalni park "Mljet" pokriva njegov sjeverno-zapadni dio povrÅ¡ine 5,375 ha zaÅ¡tićene zemlje i okolnog mora. To podruÄje je proglaÅ¡eno nacionalnim parkom i predstavlja prvi državni pokuÅ¡aj da se zaÅ¡titi izvorni ekosistem na Jadranu. Mljet je takoÄ‘er poznat po svojim slanim jezerima - Veliko i Malo Jezero koji su smjeÅ¡teni na sjeveru otoka. Na malom otoku u sredini Velikog Jezera nalazi se stari Benediktinski samostan. Danas, Mljet je okarakteriziran kao mirno naselje koje živi u potpunoj harmoniji sa prirodom. Bogata vegetacija otoka, posebno u predjelu nacionalnog parka, objaÅ¡njava zaÅ¡to je Mljet
poznat kao Zeleni otok. Osim Å¡uma, postoje i druga podruÄja bioloÅ¡kog interesa: pjeÅ¡Äane dine na obali, visoke, strme obalne litice, kao i litice u unutraÅ¡njosti, te vegetacija na grebenima. Mljetska fauna je posebice prijateljska zato jer nema otrovnih zmija zahvaljujući uvoÄ‘enju Indijskog mungosa koji su ih isrijebili. Ovaj otok je poznat po svom bijelom i crnom vinu, maslinama i kozjem siru. DanaÅ¡nji stanovnici uglavnom žive od poljoprivrede uzgajajući grožđe i masline, te od turizma koji je omogućio razvoj novih sela uz obalu. LASTOVO PARK PRIRODE - MeÄ‘u srebrnim otocima u Jadranskom moru nalazi se Å¡umovito Lastovo, nevjerojatno lijep otok, koji se izvana Äini kao da je zaboravljen u proÅ¡losti, kad tamo u sjeni visokih maslina život buja od starogrÄkih vremena. Lastovo je prekrasan dalmatinski otok na jugu Hrvatske. PrivlaÄi brojne turiste sa svojim prirodnim ljepotama i kristalno Äistim morem. Rimljani su ga zvali "Carski otok". Prekrasne zgrade od bijelog kamena govore o njegovoj proÅ¡losti. Lastovo je oÄuvalo folklornu tradiciju karnevala - poklade - po kojem Lastovo slavi pomoć sv. Juraja u obrani od gusara. Zelene Å¡ume i 46 obraÄ‘enih dolina (većinom vinograda i maslina) prostiru se na preko 56 km². Lastovo je okruženo sa 46 manjih otoka i litica sa netaknutom prirodom i brojnim uvalama, pa je tako meÄ‘u deset Mediteranskih otoka sa oÄuvanim prirodnim ljepotama. Otok posjeduje sve osobine mediteranske klime: blage, vlažne zime i duga, topla, suha ljeta. Lastovo je poznato po svom vinu, u kojem su uživali Rimski vladari, a kako more okružuje otok, ono je najbogatije ribolovno podruÄje na Jadranu. Lastovo uistinu nudi veliÄanstvenu gastronomsku ponudu.
Web dizajn i izrada stranica -
trama.hr
